Da li se kaže Uskrs ili Vaskrs? Ovo je pitanje koje se često postavlja tokom jednog od najvažnijih hrišćanskih praznika u hrišćanstvu, a koji nam je sve bliži.
Teolog Nebojša Lazić za Telegraf konačno je odgonetnuo ovu vječitu dilemu i objasnio koje bi to običaje trebalo da ispoštujemo tokom nadolazećih uskršnjih dana.
Kako na početku objašnjava teolog Lazić, u narodu se često koristi izraz “Uskrs”, iako patrijarsi u svojim poslanicama navode “Vaskršnja poslanica”.
“Oba termina su u redu”
– Iako je “Vaskrsenje” preferirani pravoslavni termin, oba izraza imaju svoje mjesto u našem jeziku. Lingvistički gledano, oba termina su u redu. “Vaskrs” potiče iz srpskoslovenskog jezika, koji je preovlađivao u Srbiji do sredine 18. vijeka. Nasuprot tome, “Voskresenije” predstavlja ruski oblik, zasnovan na staroslovenskom, koji se danas koristi u Srpskoj crkvi. Tokom vremena, Srbi su zamijenili srpskoslovenski jezik ruskim crkvenim jezikom, što je uticalo na izgovor i upotrebu termina – objašnjava detaljno teolog.
Srpski narodni jezik zadržao je, priča teolog dalje, staro ime “Vaskrs”, ali je ono takođe pretrpjelo promjene, prilagođavajući se govoru naroda.
– U crkvenoj praksi, međutim, zvanični oblik ostaje “VA-skrs”, a u kalendaru možemo videti formulaciju “VA-skrsenje Gospoda Isusa Hrista”. Crkveni izrazi, poput “VA-znesenje” ili “VA-vedenje”, pokazuju kako se tradicija očuvala u svesti vernika – govori još teolog i razjašnjava dugogodišnju lingvističku nedoumicu kod Srba.
Veliki petak najtužniji dan hrišćanstva
Ovom prilikom teolog je objasnio i sam značaj nadolazećeg praznika, pa istakao kako sam Veliki petak predstavlja najtužniji dan hrišćanstva, kada se ne služi liturgija, osim ako se ne poklopi s Blagovijestima.
– U tom periodu zvona na crkvama ne oglašavaju, jer ona simbolizuju radost, a dan Veliki petak je obeležen tužnim događajem Hristovog raspeća – objasnio je Lazić.
Dodao je kako je farbanje jaja jedan od najznačajnijih običaja ovog praznika.
– Uskršnja jaja obično se farbaju na Veliki četvrtak i Veliki petak, a taj proces prati niz tradicionalnih pravila. Iako su se koristile različite boje, crvena je uvijek bila obavezna, simbolizujući Hristovu žrtvu i vaskrsenje. Ovi običaji ne samo da obogaćuju našu kulturu, već i čuvaju sjećanje na duboke vjerske i istorijske korjene – priča teolog.
Prema običajima, priča teolog, na stolu stoje ukrašena vaskršnja jaja, a domaćin prvi uzima jedno jaje, a za njim svi ukućani.
– Tad nastane veselje i takmičenje čije je jaje najjače. To predstavlja veliku radost za djecu. Prilikom tucanja izgovara se, takođe “Hristos Vaskrse” i “Vaistinu Vaskrse”. Na Vaskrs se prvo jede kuvano vaskršnje jaje, a onda ostalo jelo – govori on.
Toga dana, ako gost dođe u kuću, prvo se dariva farbanim jajetom, pa se onda poslužuje ostalim ponudama, objašnjava teolog, pa govori i o jednom običaju koji spada u stare i jako dirljive, a vezuje se upravo za Uskrs.
Da li ste čuli za ovaj dirljiv običaj?
– U nekim našim krajevima sačuvan je dirljiv običaj da se farbana vaskršnja jaja nose na grobove preminulih predaka. To svjedoči o narodnoj vjeri, da su svi ljudi pred Bogom živi, i da umrli naši preci treba da osjete vaskršnju radost i slavlje – kaže teolog.
Zanimljivo je i da se prvi ponedjeljak poslije Vaskrsa zove Pobusani ponedjeljak, govori Lazić, kao i da toga dana, po narodnom vjerovanju i običaju, treba pobusati grobove umrlih srodnika busenjem sa zelenom travom.
– U nekim krajevima ovaj dan se obilježava kao i zadušnice. Naime, izlazi se na groblja, pale se svijeće, uređuju grobovi jer Gospod vaskrsava za sve nas – kaže na kraju zanimljivog razgovora teolog Nebojša Lazić.
Discussion about this post